Podsjećanje na “sandžačkog Homera”

U Narodnoj biblioteci “Dositej Obradović” održana je izložba i naučni skup posvećen liku i delu, pjesnika i guslara iz Bijelog Polja,  Avda Međedovića. O njegovom talentu, uticaju, ali i ineterseovanju svjetskih istraživača za epiku ovog gulsara iz Bijelog Polja, govorili su univerzitetski profesori Redžep Škrijelj, Sead Šemsović i književnica Nadija Rebronja.

Učesnici naučnog skupa saglasni su da je Avdo Međedović jedan od najvećih bošnjačkih epskih pjesnika. Njegova izvođenje narodne pjesme Ženidba Smailagić Meha ima 12 311 stihova i duga je kao Homerova Ilijada i Odiseja, što je impresioniralo svjetske istraživače narodnih pjesama, pjesnika i epičara.

Američki naučnik Milman Peri, istraživač i profesor sa Univerziteta “Harvard” je u prvoj polovini 20. vijeka, tražeći pojedinca koji zna da reprodukuje pjesmu dužu od 10 hiljada stihova, naišao na brojne guslare iz balkanskih gradova, ali je jedino Međedovoć dobio ime “balkanski Homer”.

” Susreli su se s Međedovićem, dakle,  nakon nekoliko godina portage, nakon odlaska u Hercegovinu, odlaska u Bihaćku Krajinu, dolaska u Novi Pazar, Tutin i Sjenicu, oni ga nalaze u Bijelom Polju i tu bilježe od njega 12 pjesama, koje ukupno imaju blizu 80 000 stihova. Te pjesme i razgovor s njim poslužili su na odgovor “ Šta je to homersko pitanje?”, odnosno “ kako se može razumjeti čovjek koji može reproducirati pjesmu dužu od 10 000 stihova”, rekao je profesor dr. Sead Šemsović

Naučni skup i izložba organizovani su sa ciljem da se ljudi iz kulture, učenici, profesori i intelektualana javnost uopšte što više upozanju sa sa narodnom pjesmom i izvođačima koji su značajni ne samo za južnosalvensku epiku već i za svjetku književnost.

Ovim povodom u gradskoj biblioteci izloženo je i 14 panoa na kojima je predstavljn život i djelo ovog nazjnačajnijeg guslara iz Bijelog Polja.

Avdo Međedović u djetinjstvu nije pohađao nikakvu školu, a nakon navršenog punoletstva punih devet godina je služio u osmanskoj vojsci i za to vreme dobro savladao osmanski turski jezik i u Solunu završio podoficirsku školu. Poslije povratka iz vojske životni vijek je proveo na imanju u rodnom Obrovu, radeći u porodičnoj radnji (kasapnici) u Bijelom Polju. Sa guslama se susreo još u ranom djetinjstvu, a guslarsku vještinu je učio prvo od oca Huseina, koji je takođe bio odličan guslar.