Kategorija: Intervju

Razgovor sa Redžepom Nurovićem

Redžep Nurović je rođen 15. jula 1945. godine u Lukarima kod Novog Pazara.Školovao se u Novom Pazaru i Prištini.

Književnim radom bavi se od 1997. godine. Objavio je: "Šta bi mi Ostalo?" – poezija, Almanah, Podgotica; "Pendžeri" - kratka proza, El-kelimeh, Novi Pazar, 2002. godine; "Djed Fehim i šestoprsti Hrusto" - poezija za djecu, Almanah, Podgorica, 2004. godine; "Kamen" – izabrane priče, Librocompany, Kraljevo, 2008. godine; "Neću da mrem", Narodna biblioteka "Dositej Obradović", Novi Pazar, 2013. 

Knjiga "Kamen" prevedena je na slovenski jezik i objavljena u Ljubljani 2009. godine. Prevođen je i na engleski i francuski jezik.

Zastupljen je u više antologija i izbora ("Bijel behar", Alija Džogović; "Od zavičaja do tuđine", Ragip Sijarić; "Gospodari balansiranja",Almir Zalihić; "Kolo prijatelja", dr Milutin Đuričković; “Trajnik”, dr Risto Vasilevski; "Savremena bošnjačka pripovjetka" KC Skoplje). 

Nurović je učesnik mnogih književnih manifestacija, od kojih su neke međunarodnog karaktera (Međunarodni festival migracija i kultura, Luksemburg, 2011. godine).

Zastupljen je u školski program za nastavu bosanskog jezika u Republici Srbiji(III, IV i VI razred, kao i u čitanci za I razred srednjih škola). Nagrađivan je za rad u kulturi.

Kategorija: Intervju

Razgovor sa Marufom Fetahovićem

Maruf Fetahović, pjesnik, pripovjedač i esejista, rođen je 1940. u Bistrici kod Bijelog Polja. Završio Filološki fakultet u Beogradu. Radio kao profesor književno­sti u Novom Pazaru.

Osnovao je i bio prvi predsednik Udruženja pisaca Sandžaka. Pjesnički se oglasio još u gimnazijskim danima kao član književnog kluba "Sandžačka iskra" i saradnik srednjo­školskog časopisa "Polet" iz Zagreba. Saradivao je sa mnogim jugoslovenskim književnim časopisima i listovima poput "Bagdale", "Povelje", "Odziva", "Mostova", "Dela", "Prosvetnog pregleda", "Bratstva", "Bjelopoljskih novina"...

Objavio je knjige poezije: Prohodište, Noćno more, Sandžačko danovanje, poemu Muhadžerska Bosna, kao i Slavujeva gora, hrestomatiju savremene sandžačke  književnosti. Zastupljen u udžbenicima bosanskog jezika i antologijama: Bijel behar, Povratak u zavičaj, Poezija tromeđe i Novija poezija Sandžaka.