Categories
Naučni radovi Preporuke za čitanje

Hodonimi Brčkog

Spread the love

Piše: Admir Muratović, direktor Biblioteke “Behram-beg” u Tuzli

        SAŽETAK

Veći broj hodonima (< gl. hodati) urbanog dijela Brčkog vezan je za antroponime i patronime, a takvi nisu bili predmet analize u uvom radu. U radu smo analizirali nazive samo onih ulica, šetališta, trgova i sl. čija etimologija nije lahko dokučiva. Tako da smo u uvome radu obradili dvadeset i četiri brčanska hodonima.

Brčanski hodonimi najčešće su domaćeg porijekla: Bare, Kožara. Međutim, neki od njih su i stranog porijekla: Meraje, Islahijet, Musala, Dizdaruša, Šedrvan (tur.), Bulevar (fran.), Ficibajer (germ.), Srpka Varoš (mađ.), Prnjavor (grč.).

Kao i u većini krajeva naše zemlje, tako i u Brčkom hodonimi često dobijaju ime po hidronimima i fitonimima: Grčica, ali među njima ima i onih koji su dobili ime po zemljištu na kojem su nastali: Ekonomija i Stari Rasadnik, prema objektu: Šedrvan, prema geomorfološkom izgledu tla: Bare, Blatuša, Brod i Konačko Brdo, po historijski važnim događajima, sporazumima i sl.: Krfska i i 4. Juli.

Jedan hodonim obilježen je nacionalnim obilježjem: Srpska Varoš.

U jednom hodonimu upotrijebljena je odrednica stari: Stari Rasadnik, dok nisu registrirane odrednice poput gornji, donji, srednji i sl.

Neka brčanska naselja doživjela su proces denominacije: Atik, Džedid itd.

Nije mali broj urbanih brčanskih naselja koja su nastala doseljeavanjem; dobrovoljnim, tragajući za boljim i lakšim uslovima življenja: Brod, Stari Rasadnik, ali i prisilnim, bježeći od političkih, nacionalnih i drugih neprijatelja: Omerbegovača.

Ključne riječi: Brčko, naselja, hodonimi, antroponimi, patronimi, hidronimi, fitonimi

SUMMARY

The majority of hodonimi (a word derived from Bosnian hodati which means to walk) of the urban area of the town of Brčko are related to antroponyms and patronyms, which are not the subject of analysis in this article. In this article, we analyse just the names of streets, walking areas, squares, etc. which have a vague etymology. Therefore, we covered twenty four hodonimi of the town of Brčko.

The hodonimi of Brčko are usually of domestic origin, such as Bare or Kožara. However, some of them are of foreign origin, such as Meraje, Islahijet, Musala, Dizdaruša, Šedrvan (Turkish), Bulevar (French), Ficibajer (German), Srpka Varoš (Hungarian), or Prnjavor (Greek).

As it is the case in many parts of our country, the hodonimi of Brčko were often named after hydronyms and fitonyms, such as Grčica, but there are also some which were named after the land where they are placed (Ekonomija and Stari Rasadnik), after a building (Šedrvan), after a geomorphological shape of land (Bare, Blatuša, Brod and Konačko Brdo), and after some important historical events or agreements (Krfska and 4. Juli).

One hodonim has a national reference – Srpska (Serbian) Varoš.

In one of the hodonimi the word stari (Eng. old) was used – Stari Rasadnik, while the words gornji (upper), donji (lower) and srednji (middle) were not registered.

Some areas of Brčko went through the process of denomination, such as Atik, Džedid, etc.

A number of areas of the city of Brčko were formed after people settled them whether on purpose, searching for better and easier living (Brod, Stari Rasadnik), or forced, escaping from political, national or other enemies (Omerbegovača).

Key words: Brčko, areas, hodonimi, antroponyms, patronyms, hydronyms, fitonyms.

  1. UVOD

            Hodonim (nastalo od glagola hodati) je onomastički termin koji označava ime ulice, pješačke staze, ceste, trga, šetališta i sl.

Većina naziva brčanskih ulica, trgova i šetališta vezani su za antroponime i patronime: Reis Džemaludin Čaušević, Jusufa Kobića itd.[1]

Takvi i drugi hodonimi čija se etimologija lahko dokučuje neće biti predmet našeg razmatranja.

U ovom radu pokušat ćemo dokučuti etimologiju hodonima stranog porijekla, te neke hodonime domaćeg porijekla, za koje je nužno dati neke informacije mimo samog naziva.

U radu će biti razmatrani hodonimi isključivo urbanog dijela Brčkog.

Obzirom da onomastika nije samo lingvistička disciplina, nego se vezuje i za druge nauke, kao što su: historija, geografija, arhelogija itd., u određenim situacijama, osim lingivtičkih, dat ćemo i druge podatke: historijske, geološke, geografske, jer će to biti nužno za potpuno razumijevanje porijekla i načina imenovanja određenih mjesta.

U nekim primjerim navodili smo i izvedenice hodonima, oblike u deminutivu i augmentativu, nastojeći na taj način, što vjerodostojnije prikazati etimologiju samih naziva.

Obzirom da o hodonimima, te o toponimima Brčkog, općenito, do sada ne postoji niti jedan integralan rad, pored historijske metode, koja dominira u tekstu, vrlo često smo se koristili metodom upitnika. Stoga ovaj rad, kao i većina radova iz ove oblasti, nije do kraja siguran, ali će, smatramo, predstavljati jednu dobru osnovu onima koji će se baviti ovim fenomenom na nekom višem nivou.

  • HODONIMI URBANOG DIJELA BRČKOG
  1. BARE –– Množina od imenice bara – voda koja se zadržala u udubljenjima zemlje, lokva; zemljište koje je uvijek mokro, natopljeno vodom, blato, močvara (Čedić i dr. 2007: 26). Inače je ovo veoma čest naziv za toponime, općenito, na cijelom području naše zemlje.
  • BLATUŠA – naselje  poznato po istoimenom sportsko-rekreativnom centru. Dobilo je ime od imenice blato – od kiše raskvašena zemlje, glib, bara, močvara itd. (Ibidem: 39) i od slavenskog sufiksa uša- koji se, između ostalog, korsiti za izražavanje augmentativa imenica; -uša, sveslav. i praslav. sufiks, veoma raširen, živ i produktivan. Dodaje se na imeničke i glagolske, rjeđe pridjevske osnove (Skok 1971: 550). Pored blatuša, koriste se i izrazi blatušina i blatište.
  • BROD – Prvo urbano naselje na ulazu u Brčko iz Federacije. Praslav. postverbal ili korjenita imenica brod m, f (Šibenik: moja brod)u dva značenja »1. mjesto prelaženja preko vode (u ovom značenju raširen toponim): mjesto na rijeci gdje nije duboko, gdje se može pregaziti ili kolima ili stokom preko vode prijeći… (Ibidem: 180).

I nekoliko okolnih naselja po njemu je dobilo ime: Brodić, Broduša i  Novobrodska.

  • BULEVAR – Pored bulevar koristi se i bulvar. Riječ je francuskog porijekla (boulevard) i označava šetalište; vrlo široka ulica zasađena drvećem (Klaić 1966: 185).
  • DIZDARUŠA – nastalo od imenice dizdar koja je perzijskog porijekla (diz – tvrđava + dar – držati, imati) – zapovjednik grada, tvrđave (Ibidem: 288). Zapovjedniku čuvene brčanske tvrđave dodijeljena je zemlja koja je nazvana Dizdaruša. Na toj zemlji će se kasnije izgraditi kuće, pa će se i cijelo naselje nazvati ovim imenom.
  • EKONOMIJA – Naselje nastalo na općinskom poljoprivrednom zemljištu. Riječ je inače grčkog porijekla; ekonomija – poljopprivredno gospodarstvo (Filipović 1995: 99, Klaić 1966: 327).
  • FAZANERIJA – Prijeratno atraktivno izletište u Brčkom. Ime je dobilo po ptici gnjeteo čiji  se naziv fazan vezuje za azijsku rijeku Fazis. Fazanerija predstavlja ograđeni prostor u šumi gdje se odgajaju fazani (Klaić 1966: 378).
  • FICIBAJER – Naziv izletišta u Brčkom pored rijeke Save. Ficibajer je kovanica od dvije njemačke riječi: fici i bajer. Bajer na njemačkom znači brijeg, obala, uzbrdica, strmina Filipović 1995: 44, Skok 1971: 94), dok nam etimologija prve riječi nije poznata.[2]
  • GRČICA – Naselje je dobilo ime po istoimenoj rijeci, a rijeka je dobila ime po biljci grčica (lat. Menyanthes trifoliata). Narodni nazivi za ovu biljku su: Gorka djetelina, Gorka trava, Gorki trolist, Grenka detalja, Grki trolist, Trolistica, Vodena bokvica (Skok 1971: 560).
  1. HILANDARSKA – Pridjev od imenice hilandar. U  starijim spisima i Hilendar  (grč. Χιλανδαρίου)  je  srpski manastir koji se nalazi u sjevernom dijelu Svete gore Atonske (gr. Aγιoν Oρoς), države pravoslavnih monaha koja postoji više od hiljadu godina (http://mapyourinfo.com/wiki/hr.wikipedia.org/Hilandar/).
  1. ISLAHIJET – Riječ je arapskog porijekla ( إصلاحيّة), a u naš jezik  došla je preko turskog jezika u značenju napredak, usavršavanje, popravak (Muftić 1997: 809). Islahijet je naziv za jednu od elitnijih brčanskih ulica. Dobila je naziv po istoimenoj zgradi koja se u njoj nalazi.[3]
  1. KLANAC –  im. m. r., g. j. klanca –  uzak prolaz s okolnim strmim stranama među brdima (Čedić i dr. 2007: 286).  Praslavenski oblik ove lekseme je *kolnbCb (Skok 1966: 87).
  1. KONAČKO BRDOkonačko; pridjev u srednjem rodu izveden iz imenice konak koja je turskog porijekla, a može imati sljedeća značenja: 1. prenoćište, noćište 2. jednodnevno putovanje, 3. bolja kuća, kuća kakvog uglednog domaćina, 4. zgrada valije ili kojeg drugog visokog turskog upravnog ili vojnog zapovjednika; saraj, dvor, rezidencija (Đinđić 1997: 617, Klaić 1966: 655, Skok 1971: 136).
  1. KOŽARA – im. ž. r., g. j. kožare – prostorija, radionica ili tvornica za obradu kože (Čedić i dr. 2007: 315). Kožara je naziv za naselje u Brčkom u kojem se nekada otkupljivala koža. Danas je to centar različitih zanatskih radnji.
  1. KRFSKA – Pridjev od toponima Krf koji predstavlja jedno od grčkih ostrva na Jonskom moru (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra).  Prema grčkoj mitologiji, otok je dobio ime po kćeri riječnog boga Asopa, Nimfi Kerkiri, koju je oteo Posejdon. Krf je poznat po Krfskoj deklaraciji iz 1917. god. (http://hr.wikipedia.org/wiki/Krf).
  1. MERAJE – množina od imenice meraja ili mera –  Riječ je arpskog porijekla (مرعى), ali je u spomenutom obliku u naš jezik došla iz turskog jezika – javni pašnjak, općinska zemlja, ugodan, suncem obasjan kraj (Škaljić 1973: 458).
  1. MUSALA – Ovo naselje dobilo je ime po arapskoj riječi musalla (مصلّى). U naš jezik došla je iz turskog jezika i označava otvoreno mjesto na kojem muslimani zajednički obavlaju namaz (Ibidem: 476).
  1. SRPSKA VAROŠ – im. m. r., g. j. varoši – Imenica je mađarskog porijekla (Čedić i dr. 2007: 1208), a nacionalno obilježje srpka je zbog dominantnog srpskog stanovništva u ovom naselju.
  1. PRNJAVOR –    m. r., g. j. prnjavora (grč.) – manastirko imanje sa selom (Klaić 1966: 1000).
  • RIJEKE – im. ž. r., dat. jd. rijeci – vodeni tok slatke vode koji teče svojim koritom do ušća u veću rijeku ili more (Čedić i dr. 2007: 996). Rijeke (množina od rijeka) su naziv za jedno veće brčansko naselje u kojem su se, prema informacijama starijih njegovih stanovnika, ranije nalazile močvarne livade s gustom travom. A to je inače karakteristika ravnog brčanskog terena.
  • STARI RASADNIK – Prema informacijama starijih stanovnika Brčkog, ovo naselje  je nastalo na mjestu gdje je nekada bio rasadnik. U njegovj blizini na općinskom poljoprivrednom zemljištu postojao je još jedan rasadnik. Stoga je prvi imao odrednicu stari.
  • ”Š” NASELJE – Ime je dobilo po tome što svojim izgledom odgovara ćiriličnom slovu š (Ш).[4]
  • ŠEDRVAN – Riječ je turskog porijekla > şadırvan – šadrvan, fontana, vodoskok (Đinđić i dr. 2007: 904). Danas je to naziv za naselje u kojem se nekada nalazio prelijepi šedrvan.

  3. ZAKLJUČAK

Veći broj hodonima urbanog dijela Brčkog vezan je za antroponime i patronime, a takvi nisu bili predmet analize u uvom radu.

U hodonimima Brčkog nisu zastupljene odrednice gornji, donji, srednji, ali jeste odrednica stari: Stari Rasadnik.

Neka brčanska naselja doživjela su proces denominacije; promjena imena, nestanak, gašenje, gubljenje i sl. Na primjer, nekada su u Brčkom postojala naselja Atik i Džedid[5] u značenju Staro i Novo Naselje, koji su dobili nazive po istoimenim džamijama koje i danas postoje.[6]

Veći broj urbanih naselja na području Brčkog nastao je doseljeavanjem. To doseljavanje odvijalo se ličnom voljom stanovništva, tragajući za boljim i lakšim uslovima življenja: Brod, Stari Rasadnik, ali i mimo njihove volje, bježeći od političkih, nacionalnih i drugih neprijatelja: Omerbegovača.[7]

Kao i u većini krajeva naše zemlje, tako i u Brčkom hodonimi često dobijaju ime po hidronimima i fitonimima: Grčica.

Zabilježen je i jedan slučaj da je hodonim dobio ime po objektu: Šedrvan.

Nekoliko hodonima dobili su ime prema zemljištu na kojem su nastali: Ekonomija i Stari Rasadnik.

Jedan hodonim obilježen je nacionalnim obilježjem: Srpska Varoš.

Neke od brčanskih ulica i naselja dobili su ime po historijski važnim događajima, sporazumima i sl.: Krfska i i 4. Juli.

Znatan broj hodonima ovoga grada nastao je na osnovu geomorfološkog izgleda tla: Bare, Blatuša, Brod i Konačko Brdo.

Hodonimi Brčkog karakterišu sva tri roda i oba broja: Šedrvan (j. m. r., ), Konačko Brdo (j. s. r.), Bare (m. ž. r. ).

Brčanski hodonimi najčešće su domaćeg porijekla: Bare, Kožara. Međutim, neki od njih su i stranog porijekla: Meraje, Islahijet, Musala, Dizdaruša, Šedrvan (tur.), Bulevar (fran.), Ficibajer (germ.), Srpka Varoš (mađ.), Prnjavor (grč.).

Ovim radom nije obuhvaćeno tek nekoliko hodonima urbanog dijela Brčkog čiju etimologiju do momenta nastajanja ovoga rada nismo bili u stanju obraditi.

Obrađivani hodonimi poredani su po abecednom redu.

  • PRILOZI

Slika 1. Karta Brčko distrikta

Slika 2. Položaj šireg područja Brčko distrikta u Bosni i Hercegovini i njegov položaj u             odnosu na Republiku Hrvatsku

Slika 3. Plan grada Brčkog

5.  LITERATURA

  1. Bulić,  Refik, Rječnik pravopisnih, obličkih i akcenatskih nedoumica u standardnome bosanskome jeziku,  Bosanska riječ, Tuzla, 2009. god.
  • Čedić, Ibrahim, Hajdarević, Hadžem i dr., Rječnik bosanskog jezika, Institut za jezik Sarajevo, Sarajevo 2007. god.
  • Đinđić, Slavoljub i dr., Rječnik turskog jezika, Türk dili kurumu, Ankara 1997. god.
  • Filipović, Marijan, Rječnik stranih riječi, Medicinska knjiga, Zagreb, 1995. god.
  • Karaman, Nurko, Arapsko-bosanski rječnik, Bemust, Sarajevo, 1997. God.
  • Kasumović, Ahmet, Toponimi, etnici i ktetici Tuzle i okoline, Grafičar, Tuzla, 1991. god.
  • Klaić, Bratoljub, Veliki rječnik stranih riječi, Zora, Zagreb, 1966. god.
  • Skok, Petar, Etimologijski rječnik hrvatskog ili srpskog jezika, ”Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti”, Zagreb,  1971. god.
  • Muftić, Teufik,  Rječnik arapskog jezika,El-Kalem, Sarajevo, 1997. god.
  1. Šamić  Midhat,  Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 1988. god.          
  1. Škaljić, Abdulah, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku (Treće izdanje), ”Svjetlost”, Sarajevo,  1973. god.
  • Webstranice
  1. http://www.bosanskehistorije.com/geografija/43-mapegradova/639-plan-grada-brckog

[1] Antroponim – lično ime ili nadimak, Patronim – prezime, porodični naziv

[2] Ova riječ koristi se i u turskom jeziku u istom značenju u obliku bayır  (Đinđić i dr. 1997: 122).

[3] Zgrada je bila sjedište udruženja Islahijet koje je osnovano 1907. god. s ciljem općeg  napretka muslimanskog stanovništva, prije svega kroz školovanje muslimanske omladine.

[4] Ovu informaciju smo dobili od Senada Osmanovića, profesora historije u jednoj brčanskoj školi.

[5] ‘Atik (عثيق) i džedid (جديد) riječi su arapskog porijekla koje su u naš jezik došle posredstvom turskog jezika, kao i većina orijentalizama, i znače stari i novi.

[6] Danas se za ove džamije više koriste nova imena: Savska i Bijela džamija.

[7] Ahmet Kasumović,  Toponimi, etnici i ktetici Tuzle i okoline, Grafičar, Tuzla, 1991. god., str. 25

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *