Categories
Vanredno izdanje

Poseti tvoju biblioteku iz komfora svog doma

Categories
Razgovori sa zavičajnim piscima Zavičajno odeljenje

Razgovor sa Nadijom Rebronjom

Intervju vodila: Azra Biševac

Categories
Biserni đerdani Zavičajno odeljenje

Savremeno književno stvaralaštvo Bošnjaka u Sandžaku (2)

Biserni đerdani – 02 – Safet Hadrović Vrbički, “Očeve jeseni” (govori: Enes Nikšić)

Categories
Odeljenje za dečju knjigu Preporuke za čitanje

Preporuka za Međunarodni dan dečje književnosti

Knjige za čitanje preporučila: Meleka Župić, Fatima Škrijelj

U svetu se od 1967. godine 2. aprila proslavlja Međunarodni dan dečje knjige. Na taj dan je 1805. rođen Hans Kristijan Andersen, danski književnik i proslavljeni pisac za decu.

Međunarodni dan dečje književnosti se proslavlja sa ciljem da se promoviše dečja književnost i čitanje, kao i da se skrene pažnja javnosti na potrebe najmlađih čitalaca.

Categories
Naučni radovi Novi Pazar Preporuke za čitanje

Etimološko porijeklo naziva pojedinih naseljenih mjesta u Novom Pazaru (D)

Autori: Ismet Rebronja, Elijas Rebronja

D

Deževa, selo kod Novog Pazara. U srodstvu sa: dieža (slovački), deža (ruski) naćve (Vasmer I, 494); dzieza (poljski) hljeb, Teig (germanski) tiesto (Bruckner, 112) deža (slovenački) čabrica, dežela (slovenački) zemlja, deželan (slovenački) stanovnik sela; deža (praslovenski) drvena zdela za čuvanje žitnog zrna (slownik praslowianski III, 197, Wroclaw, 1979); dezsa (mađarski) kaca, (Hadrovicz, 105); deja (rumunski) drveni sud / kaca (Tomici, 300). To ukazuje da je u Deževi bila glavna ekonomija i glavna ostava žita i mlečnih proizvoda kao i mesto odakle se raznosio hleb u doba Nemanjića kada su u dolini Raške imali prestol. Deževa = magacin / ekonomija / izdržavalište / državina / hrana. Deževa (bukvalno) hrana. U daljem srodstvu sa deça (staroindijski) mesto/ selo/ grad/ država (Korčegina, 287). Deževa = skladište hrane. Samo deža je u srodstvu i sa: dažd (=kiša) = doždb (ruski) = deszcz (poljski) kiša, dež (slovenački) kiša, deževen (slovenački) kišovit, dezenvica (slovenački) kišnica, u daljoj vezi sa: dyaus (staroindijski) nebo. Zapravo, sve što je vezano za dežu je vlažno i uskislo kao tiesto, bilo da se radi o samom tijestu, sadržini uskislog voća u kacama (a zbog toga se u takvom sudu drži uskisla deža i kaca je ima ime deža te i ekonomija), ili pak da se radi o vazda vlažnom zemljištu. Da bismo posve shvatili etymon Deževa, valja uzeti u obzir i: diz (persijski) grad / tvrđava, (Škaljić,221), teichos (grčki) mur zlepiony, degdhi (staroindijski) lepi/ maže (Bruckner 112), Zeigel (germanski) cigla / opeka / crep, Teigel (germanski) tiganj/ lonacza livenje metala, Tieg (germanski) testo, testa (latinski) od zemlje / žara / ljuska kore (Divković, 1060), teren (grčki) gladak / mek / nežan, terra (latinski) zemlja. Zapravo, deza je sve ono što je od zemlje i meko kao testo, što se može pretvoriti u lonac ili opeku, ili malter za zid te i grad / utvrda.Ne može se reći da je blizina postenjske tvrđave uticala na ime Deževa, ali ostava / žitni magacin, kace, ekonomija; jeste. Deževa: hlebište / žitna ostava / kace / hrana. (Ismet Rebronja, Etymologicon)

Dohoviće, selo u novopazarskoj opštini, administrativno: Dojeviće. Selo se izgleda nalazilo na putu za karavane. Na tom mjestu su putnici sa povorkama konja odmarali. Tu su konji mogli piti vodu i pojesti obrok trave ili zobi. Tu pogodnost daje uliv Ljuske rijeke u Rašku i sama obala Raške. Na to ukazuje i ime sela Odojeviće, ranije Hodojević, kao i: hodină, odihnă, odina (rumunski) odmor, predah, što je pozajmljenica iz slovenskog jezika (odahnuti, otdyh u ruskom). Izgleda da se odihnă proizišla iz: od + dih (dah), te se i nas odmor zvao odyh, pri čemu je u Odojeviće ostalo a u Dojeviće ispalo početno o . Po tome Dojeviće: odmor, predah. Pominje se 1455. godine (Novi Pazar i okolina, 112). (Ismet Rebronja, Etymologicon)

Dolac, naziv mjesta u novopazarskoj opštini koji upućuje na manju krašku udolinu. Etimološki potiče od praslovenskog i staroslovenskog dolъ; ruski: dol; polki: dół ← ie. *dhol – grč. thólos: kupola, got. dals: dolina. (po objašnjenju Elijasa Rebronje, prof.)

Categories
Naučni radovi Preporuke za čitanje

Đurumlije iz Sandžaka na Galiciji (1916-1917)

Piše: Prof. dr. Redžep ŠKRIJELJ

Na osnovu neobjavljenih izvora iz srbijanskih, turskih, austrijskih i drugih arhiva rasvjetljavamo fenomen muslimanskih dobrovoljaca (volontera). U ovoj studiji, na osnovu arhivske građe i kazivanja suvremenika, govorimo o bošnjačkim ratnicima koji su odvedeni da pišu historiju, a da ‘većina nije ni zemljopis poznavala. Naime, Austro-Ugarska ‘vojska je poslije okupacije regije Sandžak (21. novembra 1915), u intervalu jesen 1916 proljeće 1917, uz pomoć lokalnih aga i begova, sprovela žestoku propagandnu kampanju, nakon koje je u borbu protiv Rusa, na Galicijskifront u Ukrajini, odvela ‘više od 10 hiljada dobrovoljaca starosti između 18 i 50 godina. Okupacijske austro-ugarske vlasti su ulazak Osmanlijske Imperije u Prvi svjetski rat, na strani Centralnih sila, iskoristile za propagandu protiv sila Antante, optužujući ih da su Prvi svjetski rat povele radi uništenja muslimana, proturajući bošnjačkom stanovništvu iluziju o obnovi osmanlijske ‘vlasti u Sandžaku. Drugafaza mobilizacije (1917) opovrgava tvrdnju o „dobrovoljcima” jer je ‘veći dio interniran nasilno. U narodu su pomenuti ratnici ostali poznati kao ..đurumlije”. Većina ih je izginula Hi prebačena na bliskoistočne frontove. U zavičaj se vratio svaki deseti zarobljeni ili preživjeli, što objašnjava ogromnu poratnu depopulaciju muškog stanovništva.

Categories
Preporuke za čitanje

Odlasci

Piše: Faiz Softić

Često razmišljam:

Bože Veliki, da li sam bio svjestan koliko je moju majku boljelo kada sam kretao u svijet. Prvi put sa nepunih petnaest godina otišao iz Bihora u Bijelo Polje, pa ponovo sa 19 u vojsku, pa sa 21 u Sarajevo, pa onda rat, pa poslije rata Luksemburg…

Sjećam se: okrenuo bih se, a ona stoji pred kućom kao kip i gleda. Iza nje – nepregledne crnogorične šume i pokoji livadak; stajala je kao uokvirena slika na zidu. Sada jesam svjestan njenog bola, njenih suza, ali – da li sam tada bio?!

Doduše, nikada nije plakala pred djecom dok ih je ispraćala, ali sam je bio sviko: čim raspusti šamiju, znao sam – ona plače.

Bože, oprosti mi ako nisam bio svjestan njene patnje.

Categories
Naučni radovi Preporuke za čitanje

Naka Nikšić

Naka Nikšić rođena je 1979. godine u Novom Pazaru, gdje je i stekla početno muzičko obrazovanje. Godine 2015. doktorirala je klavir na Hacettepe Üniversitesi (Turska). Nakon toga, godine 2016., doktorira i u oblasti Metodike nastave muzičke kulture na Univerzitetu u Beogradu. Docent je Učiteljskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (Nastavno odeljenje Novi Pazar) i dobitnik različitih nagrada. Više puta nastupala je na klaviru, solistički i kamerno, u zemlji i inostranstvu. Autor je brojnih radova iz obalsti muzičke pedagogije i etnomuzikologije koji su objavljeni u visoko kateogrisanim časopisima i zbornicima sa naučnih skupova na više jezika. Pored toga, u vidu projekata i dodataka nastavi muzičke kulture radi i na istraživanju, dokumentovanju, očuvanju, prenošenju i popularizaciji nematerijalne kulture sandžačkih Bošnjaka.

Objavljeni radovi

Categories
Naučni radovi Preporuke za čitanje

Mevlud kao riznica jezičnih podataka

Piše: Admir Muratović,

direktor Biblioteke “Behram-beg” u Tuzli

Uvod

Uloga mevluda u tradiciji muslimana je neprocjenjiva. U organiziranju mevluda muslimani na ovim prostorima pokazuju entuzijazam kakav protagonisti iste vjere ne pokazuju gotovo nigdje drugdje u svijetu. Ovakvim programima muslimani izražavaju posebno poštovanje Muhammedu, a.s., obilježavaju njegov rođendan. Također, brojni su i drugi razlozi organiziranja mevluda kod Bošnjaka: sklapanje braka, rođenje djeteta, useljenje u novu kuću, zaposlenje ali i mnogi drugi povodi koji unose veselje u muslimanske porodice i njihove domove.

Leksema mevlud arapskog je porijekla a u naš jezik ušla je posredstvom turskoga jezika. Derivirana je iz glagola walada–yalidu roditi  .(وَلَدَيَلِدُ) Oblik mawlūd (مَوْلُودٌ) particip je pasivni navedenog glagola, u značenju onaj koji je rođen, odnosno novorođenče, dijete. Znatno rjeđe se ova leksema u arapskome jeziku koristi u značenju rođenje (Poslanika, a.s) u odnosu na oblik mawlid مَوْلِدٌ) ). U turskome jeziku, koristi se i oblik mevlid, ali i oblik mevlüt.

Categories
Moja priča

HAK-ŠKRIJELJ

Piše: Sait Kačapor [1]

– Ot`oše, ot`oše svi!-setno je govorio Hak-Škrelj, ispuštajući sve gušće oblačiće dima pored mangala u kojem je zamirao žar.

– Da su nam bar sinovi bilji stariji od čora, pa da one idu za njima… No, sve jedno, dobar zet je ka’ brat! – usudi se da komentariše brižna supruga – Pljaka. 

– I one! Ot`oše, jedna po jedna, tijesna him bi Rugova, kao da tamo visu obešeni kolači,  drznu se Hak-Škrelj.

– Bogami nije zbog toga. Ot`oše sa našim narodom. Od ka’ se rasu narot iz Maljesije, te ostasmo odek na Rugovu, svi otoše. A čore – za svojim domom i porodom. Rasu se sve niz Dukađin, niz Metohiju… Ot`oše ka Pešteri… Ot`oše u župe. Kažu da su župe bogate i lijepe. Ko goj je oti`šo bolje mu je n’o u ove sućeske…

– Aman, ženo, jesilj’ pomahnitala! E, mislio sam da si pametnija, a ti međer, u tu glavu nšta nemaš! Pa hajde i mi da idemo! A kome ćemo zemlju, a `đe ćemo mal? Ko će tamo to da nam da’?