Jović je tokom obraćanja novopazarskoj publici otkrio da se tokom pisanja knjige vodio idejom da se svaka ozbiljna analiza bavi isključivo objašnjenjima zašto se nešto dogodilo, a ne i pohvalama ili osudama političkih odluka u nekom periodu.
Kako kaže tražio je objektivnost između uobičajeno suprotstavljenih stavova kod građana, da je Jugoslavija bila neslobodna tamnica naroda i drugog gledišta po kome je bila skoro idealna zemlja.
Za slobodu u Jugoslaviji kaže da nije bila zastupljena koliko bi možda i trebala biti.
Bilo je slobode, ali ne u mjeri u kojoj bi mogla biti. Ljudi koji su nešto malo kritikovali išli su u zatvore. Često se navodi da si tada mogao spavati na klupi. Mogao si spavati na klupi, ali baš ako si bio označen kao narodni neprijatelj, u tom slučaju nije bilo prijatno da spavaš bilo gdje, čak ni u kući, a kamoli na klupi”, rekao je Jović.
On je istakao da su mnoga pisma upućena Josipu Brozu Titu bila žalbe na korupciju, nepravde, nezaposlenost i lične probleme građana u tom periodu.
Autor je pisma istraživao tokom jednogodišnjeg boravka u Titovom arhivu, prikupljajući materijal za knjigu.
U Titovom arhivu našao sam 411.000 pisama koje su građani Jugoslavije njemu pisali samo od 1953. godine, kada je postao predsjednik Republike, do 1967. godine. Dobijao je nekih 100 pisama dnevno. Mnoga od tih pisama dolaze upravo iz ovih vaših krajeva. Neka su veoma dramatična i tiču se žalbi na smrtne kazne, krvne osvjete, lošu birokratiju i slično”, rekao je Jović.
On je dodao da bi predsjednik Republike često reagovao, smanjivao kazne i pomagao u zapošljenju pojedinaca.
Knjigu su predstavili promoteri Vladan Virijević, Nermin Vučelj i Redžep Škrijelj, koji su istakli da Jović u svojoj knjizi kao glavni razlog raspada Jugoslavije ne navodi ekonomsku krizu ili vjekovnu međuetničku mržnju među narodima, već da kao problem ističe to što u toj državi nije stvorena jugoslovenska nacija.
Jedan od promotera, Vladan Virijević, rekao je da ova značajna knjiga u suštini potvrđuje stav da je Jugoslavija nastala i nestala voljom unutrašnjih činilaca i djelovanjem spoljnih faktora.
U njoj možemo da vidimo slojevito i segmentarno izlaganje o tome kako je jugoslovenska ideja nastala, kako je došlo do ujedinjavanja jugoslovenskih naroda i kako su ti narodi tu državnu zajednicu urušili u jednom krvavom, bratoubilačkom sukobu početkom devedsetih godina prošloga vijeka”, rekao je Virijević.
O položaju muslimanskog stanovništva u Jugoslaviji govorio je Redžep Škrijelj istakavši da je sam naziv države Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca govorio ko će u novoj državi biti favorit, a ko autsajder.
Nova država nije počela sa uvođenjem islamske populacije. Umjesto da budu uvučeni u institucije sistema, oni su zakonskim i podzakonskim aktima i paravojnim formacijama protjerivani. Za sve to vrlo često su pojednici nagrađivani, a ne sankcionisani “, naveo je Škrijelj.
Pozivajući se na Jovićevo djelo Nermin Vučelj je rekao da knjiga objašnjava da je jedan od problema bilo to što je ona bila više projekat nego što je bila država.
“Problem postanka Jugoslavije, u Jovićevoj terminologiji je u tome što je nedostajala pragmatičnost i realističnost koji su ostali u sjenci”, rekao je Vučelj na promociji.
Tokom interktivne debate prisutni su dobili odgovore na brojna pitanja koja se tiču jugoslovenskih udruženja, integracije muslimana, pa čak i mogućnosti autonomije Sandžaka.
Autor “Uvoda u Jugoslaviju”, Dejan Jović, profesor je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i gostujući je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Diplomirao je u Zagrebu, magistrirao u Ljubljani i Manchesteru, a doktorirao u Londonu na Londonskoj školi ekonomskih i političkih znanosti.
Radio je na Univerzitetu Stirling u Škotskoj, gdje je predavao politologiju i bio osnivač i direktor Centra za istraživanje evropskog susedstva.
Bio je glavni analitičar u Uredu predsednika Republike Hrvatske, redovni je član Evropske akademije znanosti i umjetnosti, te Internacionalne akademije nauka i umetnosti Bosne i Hercegovine.
Predsjednik je Savjeta Srpskog narodnog vijeća i predsjednik Upravnog odbora Foruma za spoljnu politiku.
Moderator promocije i razgovora bio je Fahrudin Kladničanin, predstavnik Akademske inicijative Forum 10, koja je sa Narodnom bibliotekom “Dositej Obradović” organizator događaja.
A. Šaljić
