Devetnaesti White field jazz festival koji je i ove godine okupio značajna muzička imena, otvoren je 20.6.2025. godine u dvorištu Kuće Rista Ratkovića.
Pozdravljajući goste i publiku koja je prve večeri festivala ispunila dvorište nekadašnje kuće prvog crnogorskog romanopisca, direktor JU “Ratkovićeve večeri poezije” Kemal Musić je između ostalog kazao da White Field Jazz Festival nastavlja sa unapređenjem umjetničkih i kulturnih vrijednosti Bijelog Polja i Crne Gore
„Karakteristika ovogodišnjeg Festivala je što ima crnogorski pečat, što znači da ćemo uživati u muzici koju izvode domaći, crnogorski bendovi, ali svakako da ćemo jednako uživati u izvođenju bendova iz Srbije, Sjeverne Makedonije i za kraj pank benda Pekinška patka” kazao je Musić uputivši zahvalnost Opštini Bijelo Polje koja sve ove godine podržava Festival i Ministarstvu kulture koje je, kako je kazao, po prvi put sponzorisalo ovu džez manifestaciju.
Otvarajući Festival, predsjednik savjeta Ratkovićevih večeri poezije, Jasmin Ćorović je kazao da Bijelo Polje ponovo postaje mjesto gdje se susreću različiti ritmovi, ideje i generacije.
Festivalu su prisustvovali i predstavnici narodne biblioteke „Dositej Obradoivć“ Novi Pazar, direktor Elijas Rebronja i predsednik Nadzornog odbora biblioteke Edin Kolašinac. Elijas Rebronja je otvorio izložbu slika Željka Madžgalja pod nazivom „Mreža“.
Izložba slika pod nazivom „Mreža“ otvorena je u Kući Rista Ratkovića u okviru pratećeg programa 19. White field jazz festivala.
Otvarajući izložbu profesor Elijas Rebronja je kazao da je ova izložba dokaz da slikari ne vole biti omeđeni, sputani, pa tako ni Madžgaljeve slike nemaju ramova.
„Sloboda je ono sve prisutno kod njih, a sloboda je ono što ih vodi kroz život. Njegova umjetnost poziva na revoluciju, na promjenu, na nešto što je novo i što treba biti drugačije u svijetu“, kazao je Rebronja.
Madžgalj je istakao da su radovi uglavnom nastali tokom pandemije kada je kako je kazao bio u procesu traganja i pripreme specijalističkog rada.
„Suština cijele postavke je potraga za slobodom, a likovi za portrete sam birao nasumično. Likovi su svi presječeni, nema cjelokupnog lika i kao da traži da izađe iz tih okvira koji su nam nametnuti“, kazao je Madžgalj.
