Autori: Ismet Rebronja, Elijas Rebronja
G
Goševo, naseljeno mjesto u blizini Novog Pazara, ispod Jeleča. Naziv potiče od praslovenskog *Goševb, *Gošb, – evo prema *se(d)lo ‘selo’. Naziv ukazuje i na moguću hipokoristiku na š od složenih imena sa Gost-, < God-, ili skraćenje od imena Dragoš, Bogoš…Interesantna je veza Goševa kod Novog Pazara, sa imenom mjesta Goševo u Belorusiji ili Goševa u Makedoniji. U praslovenskom* gǫsь (ruski gus’, češki hus), litvanski žąsis← ie. *ghans- lat. anser, grčki khḗn) upućuju na divlju pticu, divlju gusku. Još interesantnija je daleka veza sa goshawk : ptica iz porodice grabljivica, jastreb kokošar. Preko ptice i praslovesnkog *gǫsь dolazimo do sela Goševa u brdima koje liči na gušavu pticu, tj. spoljašnje proširenje na vratu. (po objašnjenju Elijasa Rebronje, prof.)
Grab, selo u novopazarskoj opštini, na planinama Golije. Razumljiva semantika na grab: carpinus. U srodstvu sa: graben (rumunski) strana, strmina, padina. (Ismet Rebronja, Etymologicon)
Grubetiće, je naziv naseljenog mjesta pored Novog Pazara. Naziv potiče od starog dubrovačkog roda Ranjine koji su se prezivali Grubetići i koji su živjeli starinom u selu. Etimološki naziv upućuje na praslovenski i staroslovenski grǫbъ ; ruski : grúbyj; poljski greby; litvanski grubti: otvrdnuti. Grẉb pridjev – Grubetiće ono koje je hrapavo, bez glatkoće i mekoće. (po objašnjenju Elijasa Rebronje, prof.)
Gluhavica, selo u novopazarskom kraju, u srednjem vijeku poznata po rudniku gvožđa i kao sjedište rudarske uprave poznato pod imenom Gluha Vas. Od: glušina (bošnjački) zabačeno mjesto; glušina (makedonski) njiva zarasla u korov, iz gluh (praslovenski) gluh, nijem, miran, koji ne daje glasa + vas: selo, iz: v s (praslovenski) naselje koje ima svoga starješinu. (Vidi: K. Kostić, 27; Skok I, 572, III, 567). Dakle, vas: selo, a gluha dolazi od zabačenog i nepristupačnog mjesta, mjesta do kojeg se teško dolazi zbog prirodnih prepreka. (Ismet Rebronja, Etymologicon)
H
Hadžet, je naziv naselja u Novom Pazaru koje je ime dobilo kako legenda kaže tako što su tri pašine ćerke, Altuna, Hadžira i Halima, lepotice, rođene i rasle u Novom Pazaru, ostale neudate pa su se dogovorile pred smrt da svoje bogatstvo ostave u dobrotvorne svrhe. Hadžira je dala zemlju za gradsko groblje, pa se taj deo nazvao a i danas se zove Hadžet po Hadžiri. Možda se može dovesti u vezu i sa tur. ← arap. al-ḥaǧär al-̔äswäd: crni kamen. Interesantna je i veza sa turskim hacet : želja ili potreba, kao i sa turskim hâcet namazı : namazom želja. Smatra se da su ljudi nekada imali posebno brdo pored grada sa kojeg su upućivali želje za svoje potrebe. Na tom brdu su na drveću kačili svoje zapisane želje. Takva mjesta su nazivana hadžettepe : brdo želja; otuda i pored naselja Hažet brdo Tepe. (po objašnjenju Elijasa Rebronje, prof.)
Hendek, je naselje u Novom Pazaru. Ime je dobilo po vojnom rovu oko zidina utvrđenog grada (po objašnjenju Elijasa Rebronje, prof.)
Hotkovo, je naseljeno mjesto kraj Novog Pazara. Isti naziv Hotkovo postoji i u Rusiji. Naziv upućuje na hodanje, koračanje, pješačenje. Etimološki naziv dolazi iz praslovenskog i staroslovenskog xodъ što označava put. U ruskom jeziku xod, poljskom chód također upućuju na Hotkovo. Hotkovo mjesto kroz koje je prolazio put koji je nekada vodio ka Pazaru i gdje je bilo dosta vruće za hodanje (po objašnjenju Elijasa Rebronje, prof.)
